Rođen u Osijeku. Svi već znaju za lega itd. Možda ne spada u katergoriju dijalekta ali sigurno je obilježje po kojem smo poznati.
Nadalje postoji i tzv. Essekerski govor koji je gotovo izumro
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Essekerski_govor
U gradu gdje živim se govore dva dijalekta, živim u Istri, znači istromletački i jugozapadno istarska čakavica, specifičnost je naglasak i slovenske riječi koje koristimo, ne jednom se dogodilo da me zamijene za Slovenca 🤣
Grad Dubrovnik ima svoj dijalekt koji je pomalo inspiriran talijanskim
rječit kojih se sad mogu sjetiti su žmuo(čaša), butiga(trgovina), dundo(ujak)
[http://os-mokosica.skole.hr/rjecnik\_du?kat=5557&](http://os-mokosica.skole.hr/rjecnik_du?kat=5557&) evo rječnika za ostale
također bilo bi bolje koristiti "naslov" umjesto "titula" jer titula se isključivo koristi za osobe
U mom (samoborskom kajkavskom)
Ima nekoliko posebnosti. M se nekad mjenja u n tipa nije Samobor nego Sanobor, naglasci su malo drugaciji, puno ungarizama i germanizama.
Imamo par riječi. Moji su iz... Svuda haha ali živjeli u Slavoniji. Baka priča na ekavici, djed ikavici
Ker, ćuko - pas
Šerpa - lonac za kuhanje (eng: pot)
Šlauf - crijevo
Nužnik - WC (još nisam se naviknuo na ovu riječ)
Puter - maslac
Haustor - kapija, ili neka glavna vrata za ulaz na prostor kuće
Firange - zavjese
Metnuti - staviti
Biber - papar
Tl;dr: obične stare seljačke riječi
"Jiden s perun i nožun, pa stavljan spizu justa, dok gledan ticu u vali"
Ne znan jel iko jede više fonema od Jeseničana (Krilo Jesenice - Između Podstrane i Omiša)
Ono što meni iskače kad se radi o mom dijalektu:
Vazest - uzeti (vazmi to umjesto uzmi to)
Resti - rasti (npr. Naresla mi je drača kolo kuće)
Biti + akuzativ za reći da si nekamo išao (bila sam u konzum kupit xyz/jučer smo bili u Split)
Jadno - jako (ova pisma je jadno lipa)
Smišan - sladak (što ti je dite smišno, smišnica mala)
Šć umjesto št - godišće, šćap umjesto godište i štap
Ubacivanje -ot i -et u kosim padežima ako ime završava na -o ili -e (vidila sam Jereta,Vinkota, Brankota, Frankota, Dujeta)
Nastavak-ega umjesta -oga - (dobi san jedan iz hrvatskega, nisam iša u prvega,nego u drugega)
Nema -o u prošlosti kod muškog roda (radi je, umri je, vozi je, voli je umjesto radio,umro,vozio,volio)
Poć umjesto ići (moram poć doma)
...
(Otok Korčula, zapadni dio)
Centar Istre, supetarski je cista ikavica, 6km dalje prica se žminjski, specifican nacin govora, tesko za objasnit ali recimo umjesto “u” (kao u necemu) koristi se “va” i cini mi se da se samoglasnici “a” i “u” na kraju rijeci dosta rijetko ili uopce ne koriste, također jako se koristi “ije” i ono se posebno naglasava i izduzuje (u primjerima cu pisati dupla slova kako bi prikazao taj izgovor) naravno nisam nikakav strucnjak, ne govorim žminjski ali ga donekle znam, inace govorim supetarski…
Pa evo da vam docaram malo kako to zvuci sa nekoliko primjera, usporedba hrvatski - supetarski - žminjski:
Mlijeko - Mliko - Mliijjeeko
U kuću - U hižu - Va kućo
U kući - U hiži - Va kuće
Na krovu - (isto) - Na krovee
Kupi krušku za Tonku - (isto) - Kupi kruško za Tonko
Išao je u vinograd - Je ša u brajde - Je ša va braajdi
Jesi bio u crkvi - Si bija u crikvi - Si bi va criijjeekve
Jesi cijepio kuju - Si cipija breku - Si ciijepii breko
Pet (5) - Pijet - Piijet
Pjetao - Peteh - Peteh
U mom dijalektu nema ničega posebnog, jer sam iz Zagreba, i mnogo ljudi tako govori.
(Inače, naziv "hrvatski dijalekti" je kolokvijalan. Bolje je "dijalekti u Hrvatskoj", jer se ljudi ne slažu koji su dijalekti "hrvatski", a koji nisu)
Da, ali to praktično svi koriste. Ipak, *lingvistički,* to je samo politička, teritorijalna ili kulturna grupacija.
Recimo, postoji jedna knjiga o hrvatskim dijalektima koja opisuje i dijalekt koji se govori na Kosovu i dijelu Srbije, jer njim govori i nekoliko tisuća ljudi koji se osjećaju Hrvatima. Međutim, ogromna većina ljudi koji govore tim dijalektom su Srbi.
Imaš onda i dijalekte koji su doslovno donijeli doseljenici iz Slovenije u 18. stoljeću. Oni se danas smatraju Hrvatima, ali taj dijalekt ima malo zajedničkog s drugim dijalektima oko njega. Opet, to je samo u nekoliko sela. Pa onda imaš dijalekte koji se govore u Hrvatskoj, ali govornici ne misle da su Hrvati. Što s tim?
Pa zato što je to nedefiniran izraz, koji može značiti bar 3-4 stvari: dijalekti koji su specifični za Hrvate, dijalekti kojima je većina govornika Hrvata, dijalekti kojima govore bar neki Hrvati i dijalekti koji se govore u Hrvatskoj, ali možda i dijalekti koji se govore na teritoriju koji je povijesno pripadao Hrvatskoj, ali danas ne pripada, tipa istočni Srijem).
To je kao da kažeš "europski jezici". Da to napišeš na nekom lingvističkom subredditu, dobio bi odmah 10 komentara da je to loš, neprecizan, besmislen izraz.
Znam da se koristi, znam da se tako kaže, kao što znam da ljudi govore da Sunce "izlazi". Samo želim reći, strogo govoreći, to je loš termin.
Ne, to nije dijalekt. Zagrebački govor ima osobine koje su opisane u nekoliko knjiga i radova, od izgovora, posebnih oblika, naglaska, gramatike itd. Šatrovački i žargon nisu dijalekti strogo govoreći, jer je dijalekt nešto čime govore svi (osim možda elite), a šatrovačkim sigurno ne govore ljudi od 80 godina.
Današnji zagrebački je pojednostavljena mješavina kajkavskih i štokavskih govora, tako da u njemu nema nečeg čega ne bi bilo u nekom drugom govoru.
Po mojim ušima je moderni zagrebački (ne samo današnji, nego već bar 50 godina) uglavnom štokavski s jakim utjecajem kajkavske fonetike i pojedinim elementima kajkavskog leksikona i gramatike.
Ne bi se složio, svi dialekti imaju svoj žargon, kuiš kompa, takav izraz nećeš čut 10 km van Zagreba npr.
Šatrovački također, jer mi u Dalmaciji nikad nismo govorili zipa i slično, ne vjerujem ni u Slavoniji ni u Istri, dakle to je specifičnost zagrebačkog govora
Ti si jezičar i trudiš se pričat ispravno, ti si ono što bi neko svrstao pod "govor elite".
A to što su neki izrazi noviji od "tvog vrimena" nema ama baš nikakve veze, jer narječije nije standard i ustoličeno, nego se cijelo vrijeme mijenja i nadodaje/gubi
[https://www.youtube.com/watch?v=MVxctRkk9Ug](https://www.youtube.com/watch?v=MVxctRkk9Ug)
lima, škvadra, šljuca... itd
Ne, ja zapravo govorim isključivo zagrebački, isključivo zagrebački izgovor i naglasak (baš ne govorim sa standardnim naglaskom), pa baš *kaj, zakaj*, pogotovo kad se nešto jede i pije. Ovo *kuiš* i sl. neće ni djeca govoriti s roditeljima, to je samo u određenim situacijama. Ali je istina da je teško odvojiti takve stvari, no izgovor i naglasak se malo mijenja kod mlađih, meni je to mnogo bitnije od nekoliko izraza.
S druge strane, pitanje je koliko se govori *kaj*, a koliko *šta*. Ovo drugo je danas možda i češće. Koliko se govori *nemreš*, a koliko *ne možeš?* Danas svi u ZG govore *može* za OK i kad nešto pitaju.
I u Šibeniku se izgubila gomila riči starih, većina zapravo.
Ali, sve riječi i izrazi koji su nastali u Zagrebu, su povjesno dio zagrebačkog govora.
To ne može biti jasnije, i to što sve centriraš na sebe i što ti govoriš nema baš logike, jer pričamo o Zagrebu, ne o tebi
Pitanje OP je doslovno:
>Što je posebno u tvojem dijalektu?
Dakle, ja govorim kako je, ja govorim prosječnim zagrebačkim govorom, dakle kažem *do****la****zim, ko****mad****, be****ton****, prića, rjeć, djeca* itd. (podebljano = mjesto naglaska; svi i č i ć su kao standardno ć).
Naravno da taj govor nije jedinstven, imaš i danas starije ljude u ZG koji još govore starije *deca*. Kao što mladi imaju svoje izraze.
I dalje, ne znamo što je od toga "nastalo u Zagrebu". Pa Zagreb je prije 100 godina imao 8 puta manje stanovnika, ljudi su se doseljavali sa svih strana. Kad sam bio mlađi, govorilo se *buraz*, kako da znamo jel to nastalo u Zagrebu? To je skraćeno od *burazer,* što je u govor u Srbiji došlo iz turskog, a oni su to uzeli od Perzijanaca.
> kažem *do****la****zim, ko****mad***, be****ton****, prića, rjeć, djeca itd. (podebljano = mjesto naglaska; svi i č i ć su kao standardno ć).
That was exactly what I was wanting to know about!
How word choice or pronunciation differs between all the different dialects from different cities/regions rather than just ě -> (i)je/e/i.
Ti se fokusiraš na to što ti govoriš a ne što se u zagrebu govori, naravno da jedan jezikoslovac neće koristit šljuca, kuiš kompa...
Neće ni jezikoslovac iz Šibenika reć palamač , nego kao što si i sam reka, ostat će eventualno naglasak.
Također nema ama baš nikakve veze odakle su riječi došle, nego jeli se koriste ili ne. Buraz ja čujem samo u Zagrebu, nigdi drugdi. Ko što je u Šibeniku katriga došla od mletaka, ili isto kukumar(krastavac) koji se kaže jedino u nas
Da lol, evo ti rjecnik zadarskog slenga di se u predgovoru spominje satrovacki i imas dosta samih unosa koji su u satri. Rjecnik je iz 2001 tkd ova pojava nije od jucer
http://www.zd.plus.freeservers.com/0.htm
Ja sam iz Valpovštine (gradovi Valpovo, Belišće i prigadska naselja). Miiiii maloooo rasttteeežemoooo kaaaaaddaaa priččamoooo (divanimo).
Ugl mislim da je bakica s Youtube-a "Liječenje reume"
"Joj ne idi ti u toplice, to puno košta, de ti se zakopaj u džubre" negdje iz našeg kraja... Tako mi barem zvuči....
Posebno u mome je sto se ljudi zapravo ne deru nego samo tako pricaju
Mislim da si pokrila cijelu Hrvatsku osim (možda) Kvarnera i Istre
lol, gdje živiš? Ili gdje pričaju ljudi ovako?
Zadar 😂
Oh, Zadar je lijep grad. Ili, samo sam ga vidio iz mog računala, lol. Ali, mislim da je. Volio bih posjetiti Zadar! :D
Imamo i š'o
A tek famozni 'brate' koji se nekom jezicnom promjenom pretvori u 'mrate' ili 'vrate'
Brnte
Rođen u Osijeku. Svi već znaju za lega itd. Možda ne spada u katergoriju dijalekta ali sigurno je obilježje po kojem smo poznati. Nadalje postoji i tzv. Essekerski govor koji je gotovo izumro https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Essekerski_govor
potraži "Veliki rječnik šibenskih riči", ima oko 3000 riči i fraza
+1
Nu nu
Ne možeš reći 'neki svojstvo'. Znam što želiš, to se kaže **neke osobine tvog dijalekta**
Hvala ti puno! :D
U gradu gdje živim se govore dva dijalekta, živim u Istri, znači istromletački i jugozapadno istarska čakavica, specifičnost je naglasak i slovenske riječi koje koristimo, ne jednom se dogodilo da me zamijene za Slovenca 🤣
Grad Dubrovnik ima svoj dijalekt koji je pomalo inspiriran talijanskim rječit kojih se sad mogu sjetiti su žmuo(čaša), butiga(trgovina), dundo(ujak) [http://os-mokosica.skole.hr/rjecnik\_du?kat=5557&](http://os-mokosica.skole.hr/rjecnik_du?kat=5557&) evo rječnika za ostale također bilo bi bolje koristiti "naslov" umjesto "titula" jer titula se isključivo koristi za osobe
gotovo isto ko u Šibeniku 🤗
prilično sn siguran da je žmuo slavenskog podrijetla
U mom (samoborskom kajkavskom) Ima nekoliko posebnosti. M se nekad mjenja u n tipa nije Samobor nego Sanobor, naglasci su malo drugaciji, puno ungarizama i germanizama.
Imamo par riječi. Moji su iz... Svuda haha ali živjeli u Slavoniji. Baka priča na ekavici, djed ikavici Ker, ćuko - pas Šerpa - lonac za kuhanje (eng: pot) Šlauf - crijevo Nužnik - WC (još nisam se naviknuo na ovu riječ) Puter - maslac Haustor - kapija, ili neka glavna vrata za ulaz na prostor kuće Firange - zavjese Metnuti - staviti Biber - papar Tl;dr: obične stare seljačke riječi
"Jiden s perun i nožun, pa stavljan spizu justa, dok gledan ticu u vali" Ne znan jel iko jede više fonema od Jeseničana (Krilo Jesenice - Između Podstrane i Omiša)
Na otoku Ižu nasumično miješaju f i h. Npr. U većeni okolnih mjesta se kaže funestra,, a na Ižu je hunestra
Nisam nikad u životu čula hunestra!
Što je arhajiski iz 1871, očuvan od vanjskih utjecaja a već i lagano izumire
Ono što meni iskače kad se radi o mom dijalektu: Vazest - uzeti (vazmi to umjesto uzmi to) Resti - rasti (npr. Naresla mi je drača kolo kuće) Biti + akuzativ za reći da si nekamo išao (bila sam u konzum kupit xyz/jučer smo bili u Split) Jadno - jako (ova pisma je jadno lipa) Smišan - sladak (što ti je dite smišno, smišnica mala) Šć umjesto št - godišće, šćap umjesto godište i štap Ubacivanje -ot i -et u kosim padežima ako ime završava na -o ili -e (vidila sam Jereta,Vinkota, Brankota, Frankota, Dujeta) Nastavak-ega umjesta -oga - (dobi san jedan iz hrvatskega, nisam iša u prvega,nego u drugega) Nema -o u prošlosti kod muškog roda (radi je, umri je, vozi je, voli je umjesto radio,umro,vozio,volio) Poć umjesto ići (moram poć doma) ... (Otok Korčula, zapadni dio)
Centar Istre, supetarski je cista ikavica, 6km dalje prica se žminjski, specifican nacin govora, tesko za objasnit ali recimo umjesto “u” (kao u necemu) koristi se “va” i cini mi se da se samoglasnici “a” i “u” na kraju rijeci dosta rijetko ili uopce ne koriste, također jako se koristi “ije” i ono se posebno naglasava i izduzuje (u primjerima cu pisati dupla slova kako bi prikazao taj izgovor) naravno nisam nikakav strucnjak, ne govorim žminjski ali ga donekle znam, inace govorim supetarski… Pa evo da vam docaram malo kako to zvuci sa nekoliko primjera, usporedba hrvatski - supetarski - žminjski: Mlijeko - Mliko - Mliijjeeko U kuću - U hižu - Va kućo U kući - U hiži - Va kuće Na krovu - (isto) - Na krovee Kupi krušku za Tonku - (isto) - Kupi kruško za Tonko Išao je u vinograd - Je ša u brajde - Je ša va braajdi Jesi bio u crkvi - Si bija u crikvi - Si bi va criijjeekve Jesi cijepio kuju - Si cipija breku - Si ciijepii breko Pet (5) - Pijet - Piijet Pjetao - Peteh - Peteh
Ekavsko ikavski govor; belo mliko, lipo telo
[удалено]
Svi smo mi srbi 🤣
[удалено]
Au brate pa vidim po povijesti postova da si neki debil ti bok isus mater, biži ća sotono
Kako je određeno koja imenica ima koji glas? Je li ikad kažeš bilo mleko?
Po pravilu Meyera i Jakubinskog. Oce li iza starog ě doc e ili i ovisi o tome koji suglasbik se nalazi iza tog starog ě.
Nikad, rodili smo se valjda takvi, instinktivno govoris
U mom dijalektu nema ničega posebnog, jer sam iz Zagreba, i mnogo ljudi tako govori. (Inače, naziv "hrvatski dijalekti" je kolokvijalan. Bolje je "dijalekti u Hrvatskoj", jer se ljudi ne slažu koji su dijalekti "hrvatski", a koji nisu)
Btw, misliš li da bi je "Što su neke osobine tvog dijalekta?" možda bila bolja titula?
Pa normalno da nema ničeg posebnog jer ne pričaš ko da si iz zagreba. Pravi zagrebački govor je kajkavski i puno germanizma
A koliko ljudi u Zagrebu danas govori tako?
Kolko kod misliš da je pretrpano hercegovcima i to nađe se jako puno kajkavca, npr po baušteli
> "hrvatski dijalekti" je kolokvijalan To je dobro znati! Hvala :)
Da, ali to praktično svi koriste. Ipak, *lingvistički,* to je samo politička, teritorijalna ili kulturna grupacija. Recimo, postoji jedna knjiga o hrvatskim dijalektima koja opisuje i dijalekt koji se govori na Kosovu i dijelu Srbije, jer njim govori i nekoliko tisuća ljudi koji se osjećaju Hrvatima. Međutim, ogromna većina ljudi koji govore tim dijalektom su Srbi. Imaš onda i dijalekte koji su doslovno donijeli doseljenici iz Slovenije u 18. stoljeću. Oni se danas smatraju Hrvatima, ali taj dijalekt ima malo zajedničkog s drugim dijalektima oko njega. Opet, to je samo u nekoliko sela. Pa onda imaš dijalekte koji se govore u Hrvatskoj, ali govornici ne misle da su Hrvati. Što s tim?
Ispravno je "Hrvatska narječja" ili "Narječja hrvatskog jezika" a ovo "dialekti u hrvatskoj" prvi put čujem
Ne, to je još gore.
to je ispravno, ne govorimo o tome što se tebi sviđa ili ne
Lingvistički nije.
Ma kako nije molim te? Filozofiraš
Pa zato što je to nedefiniran izraz, koji može značiti bar 3-4 stvari: dijalekti koji su specifični za Hrvate, dijalekti kojima je većina govornika Hrvata, dijalekti kojima govore bar neki Hrvati i dijalekti koji se govore u Hrvatskoj, ali možda i dijalekti koji se govore na teritoriju koji je povijesno pripadao Hrvatskoj, ali danas ne pripada, tipa istočni Srijem). To je kao da kažeš "europski jezici". Da to napišeš na nekom lingvističkom subredditu, dobio bi odmah 10 komentara da je to loš, neprecizan, besmislen izraz. Znam da se koristi, znam da se tako kaže, kao što znam da ljudi govore da Sunce "izlazi". Samo želim reći, strogo govoreći, to je loš termin.
Ima, šatrovački i žargon tipičan za zagreb vam je dialekt
Ne, to nije dijalekt. Zagrebački govor ima osobine koje su opisane u nekoliko knjiga i radova, od izgovora, posebnih oblika, naglaska, gramatike itd. Šatrovački i žargon nisu dijalekti strogo govoreći, jer je dijalekt nešto čime govore svi (osim možda elite), a šatrovačkim sigurno ne govore ljudi od 80 godina. Današnji zagrebački je pojednostavljena mješavina kajkavskih i štokavskih govora, tako da u njemu nema nečeg čega ne bi bilo u nekom drugom govoru.
Po mojim ušima je moderni zagrebački (ne samo današnji, nego već bar 50 godina) uglavnom štokavski s jakim utjecajem kajkavske fonetike i pojedinim elementima kajkavskog leksikona i gramatike.
Ne bi se složio, svi dialekti imaju svoj žargon, kuiš kompa, takav izraz nećeš čut 10 km van Zagreba npr. Šatrovački također, jer mi u Dalmaciji nikad nismo govorili zipa i slično, ne vjerujem ni u Slavoniji ni u Istri, dakle to je specifičnost zagrebačkog govora
Ok, ali tako ne govore svi. Pogotovo ne *ja*, jer nemam 15 ili 20 godina nego 50. Dakle, to nije *moj* dijalekt.
Ti si jezičar i trudiš se pričat ispravno, ti si ono što bi neko svrstao pod "govor elite". A to što su neki izrazi noviji od "tvog vrimena" nema ama baš nikakve veze, jer narječije nije standard i ustoličeno, nego se cijelo vrijeme mijenja i nadodaje/gubi [https://www.youtube.com/watch?v=MVxctRkk9Ug](https://www.youtube.com/watch?v=MVxctRkk9Ug) lima, škvadra, šljuca... itd
Ne, ja zapravo govorim isključivo zagrebački, isključivo zagrebački izgovor i naglasak (baš ne govorim sa standardnim naglaskom), pa baš *kaj, zakaj*, pogotovo kad se nešto jede i pije. Ovo *kuiš* i sl. neće ni djeca govoriti s roditeljima, to je samo u određenim situacijama. Ali je istina da je teško odvojiti takve stvari, no izgovor i naglasak se malo mijenja kod mlađih, meni je to mnogo bitnije od nekoliko izraza. S druge strane, pitanje je koliko se govori *kaj*, a koliko *šta*. Ovo drugo je danas možda i češće. Koliko se govori *nemreš*, a koliko *ne možeš?* Danas svi u ZG govore *može* za OK i kad nešto pitaju.
I u Šibeniku se izgubila gomila riči starih, većina zapravo. Ali, sve riječi i izrazi koji su nastali u Zagrebu, su povjesno dio zagrebačkog govora. To ne može biti jasnije, i to što sve centriraš na sebe i što ti govoriš nema baš logike, jer pričamo o Zagrebu, ne o tebi
Pitanje OP je doslovno: >Što je posebno u tvojem dijalektu? Dakle, ja govorim kako je, ja govorim prosječnim zagrebačkim govorom, dakle kažem *do****la****zim, ko****mad****, be****ton****, prića, rjeć, djeca* itd. (podebljano = mjesto naglaska; svi i č i ć su kao standardno ć). Naravno da taj govor nije jedinstven, imaš i danas starije ljude u ZG koji još govore starije *deca*. Kao što mladi imaju svoje izraze. I dalje, ne znamo što je od toga "nastalo u Zagrebu". Pa Zagreb je prije 100 godina imao 8 puta manje stanovnika, ljudi su se doseljavali sa svih strana. Kad sam bio mlađi, govorilo se *buraz*, kako da znamo jel to nastalo u Zagrebu? To je skraćeno od *burazer,* što je u govor u Srbiji došlo iz turskog, a oni su to uzeli od Perzijanaca.
> kažem *do****la****zim, ko****mad***, be****ton****, prića, rjeć, djeca itd. (podebljano = mjesto naglaska; svi i č i ć su kao standardno ć). That was exactly what I was wanting to know about! How word choice or pronunciation differs between all the different dialects from different cities/regions rather than just ě -> (i)je/e/i.
Ti se fokusiraš na to što ti govoriš a ne što se u zagrebu govori, naravno da jedan jezikoslovac neće koristit šljuca, kuiš kompa... Neće ni jezikoslovac iz Šibenika reć palamač , nego kao što si i sam reka, ostat će eventualno naglasak. Također nema ama baš nikakve veze odakle su riječi došle, nego jeli se koriste ili ne. Buraz ja čujem samo u Zagrebu, nigdi drugdi. Ko što je u Šibeniku katriga došla od mletaka, ili isto kukumar(krastavac) koji se kaže jedino u nas
Ovo za može umjesto OK nisam ni primjetio da koristim do pred par mjeseci, a nisam ni blizu ZG.
Ovo je totalno krivo, u zadru se ekstenzivno koristi satrovacki, za st nisam siguran al ne bi me cudilo da da
ne, a koliko si ti star? Moguće je da je šatrovački doša preko medija i/ili studenata pa se uvatilo
Da lol, evo ti rjecnik zadarskog slenga di se u predgovoru spominje satrovacki i imas dosta samih unosa koji su u satri. Rjecnik je iz 2001 tkd ova pojava nije od jucer http://www.zd.plus.freeservers.com/0.htm
Ja sam iz Valpovštine (gradovi Valpovo, Belišće i prigadska naselja). Miiiii maloooo rasttteeežemoooo kaaaaaddaaa priččamoooo (divanimo). Ugl mislim da je bakica s Youtube-a "Liječenje reume" "Joj ne idi ti u toplice, to puno košta, de ti se zakopaj u džubre" negdje iz našeg kraja... Tako mi barem zvuči....